Cloud tehnologije u doba krize: kako da promene postanu prilike?

Katarina Marinković

22.06.2022

Sve je tu – inflacija kakva nije zabeležena u poslednjih 40 godina, sukob kakav u Evropi nije tinjao od Drugog svetskog rata i problemi u globalnim lancima snabdevanja koji su, doduše već viđeni za vreme pandemije, ali prete da dostignu nove razmere. Pred našim očima ocrtava se potencijalna kriza čije posledice teško da mogu predvideti i najiskusniji analitičari. Čitalac se, međutim, može zapitati – ako je ovo tekst o krizi, otkuda cloud tehnologije u naslovu?

IT sistemi i finansijska kriza 2008.

Jedan od zanemarenih aspekata finansijske krize iz 2008. godine jeste neočekivan rast trgovinskih transakcija; u pojedinim slučajevima broj transakcija dupliran je u odnosu na mesečni i godišnji prosek pre recesije. Uprkos značajnom porastu transakcija, IT sistemi Wall Street-a uglavnom su uspevali da isprate takozvane “black swan” pikove. Kako?

Kao i svaka organizacija koja je tražila način da isprati neočekivane pikove u potražnji pre uspona cloud computinga, Wall Street je investirao značajna sredstva u dodatne IT resurse. Ova praksa, poznata kao over-provisioning, daleko je od idealne. Nije potrebno biti finansijski mag da bi se utvrdilo da su kapitalna ulaganja u IT opremu, koja može ostati neiskorišćena, ogroman udar na budžet. Za takve poduhvate većina kompanija danas nema prostora u uslovima krize, smanjenih IT budžeta i “keš je kralj” mantre. To, međutim, ne znači da su problemi u radu kritičnih IT sistema prihvatljiva opcija. Nisu bili ni 2008, a kamoli danas – kada prekid u radu servera može da vas košta 100.000 dolara po satu. Sve i da finansijski aspekt ostavimo po strani, krizni periodi iziskuju da se smanji vreme prelaska iz trenutnog u buduće stanje, prilagođeno novim okolnostima. Ili kraće, da se omogući lean transformacija.

Likvidnost, transformacija, kriza koja preti… Kakve sve ovo veze ima sa cloudom?

Odgovor je u činjenici da cloud tehnologije pomažu kompanijama da isprate promene koje donose krize poput današnje – brže, efikasnije, jednostavnije. Neke od tih promena su:

1. Štedljivi CFO: Prelazak sa CAPEX-a na OPEX

U junskom izveštaju IDC-a simboličnog naziva “Worldwide Black Book: Live Edition” kao jedan od glavnih trendova u svetlu ekonomske krize istaknuta je potreba da se CAPEX pretvori u OPEX. Ne treba ići dalje od drugog zakona cloud ekomonije da bi se objasnila prednost iznajmlivanja cloud resursa u odnosu na kupovinu sopstvene infrastrukture.

“Mogućnost dinamičkog provizionisanja kapaciteta znači da se može servisirati iznenadna potražnja, i ostvariti prihodi koje ta potražnja donosi. Mogućnost da se kapaciteti brzo smanje znači da kompanije ne moraju da ulažu veliki novac u neproduktivne resurse. Pri predviđanju potražnje često dolazi do grešaka, stoga mogućnost instant reakcije vodi do većih prihoda i manjih troškova.”

Od IDC-a saznajmo i da će potražnja za softverskim rešenjima u Evropi ostati stabilna tokom sledećih nekoliko godina. Poslovni svet, naročito u uslovima rastuće konkurencije, sve se više oslanja na digitalizaciju sa robusnim IT-jem kao njenom osnovom. Samim tim, logičan odgovor na krizu nije odustajanje od digitalnih inicijativa već ubrzana implementacija novih projekata i rešenja, uz fleksibilnost koju nude cloud modeli isporuke.

2. Čekajući IT opremu ili inovacija ne sme da čeka

Globalni lanci snabdevanja već neko vreme su nepredvidivi – da upotrebimo eufemizam. U praksi to znači projekat koji bi trebalo da bude završen za 12 meseci, sada može da traje 6 meseci duze zbog kašnjenja u isporuci hardvera i softvera.

Prema novom Insight i IDG istraživanju, čak 91% donosioca IT odluka je osetilo posledice disrupcije u lancu snabdevanja. Kao odgovor na logističke izazove, 44% planira tranziciju na cloud. Neki, poput Interopa, planiraju da oslobode data centar kapacitete za servisiranje core-sistema tako što će back office aplikacije premestiti u cloud. Ono što cloud okruženje čini efikasnom alternativom nabavci hardvera jeste garantovana dostupnost resursa i on-demand skalabilnost. Tokom krize se često mora reagovati u trenutku – bio on prilika ili izazov – a cloud provajderi koji svojim korisnicima garantuju povećavanje resursa u roku od 24h ili brže, upravo to omogućavaju.

3. Analitički uvidi vs. gledanje u pasulj

Ivan Karlović, direktor za analitiku i podatke u Norwegian Airlines-u, pridružio se kompaniji 17 dana nakon prvog norveškog zaključavanja. U trenutku kada je izgledalo da su investicije rizičan poduhvat, da treba štedeti i čekati bolja vremena, Karlović je od svog CEO-a čuo ove reči – analitika je nešto što moramo raditi.

Da nije reč o nekakvom norveškom paradoksu već o pravilu, potvrđuje izveštaj IDC-a koji saopštava da će se potražanja za AI platformama i aplikacijama u Evropi povećati. Od predviđanja potražnje, preko optimizacije proizvodnje do smanjena rizika i otvaranja novih prilika, utemeljenih na podacima, napredna analtika je temelj “crisis-response” strategije.

Cloud platforme su katalizator napredne analitike; one omogućavaju kompanijama da procesiraju velike skupove podataka u skalabilnom okruženju, a bez potrebe da ulažu u kompleksnu infrastrukturu koja bi podržala ove procese na lokaciji (on-site). Dodatna prednost cloud-a je centralizacija podataka. Ako su vaši podaci raštrkani i zarobljeni i silosima unutar CRM, ERP, DMS i drugih sistema, koji međusobno ne komuniciraju, teško ćete dobiti jedinstvenu sliku poslovanja. Analitika na cloudu integriše podatke na jednom mestu, rešavajući problem nekonzistentnih informacija i štedeći vreme koje se troši na usaglašavanje podataka. U kontekstu krize, možda najveća prednost je brzina stvaranja analitičkih uvida, uključujući i uvide zasnovane na ad hoc podacima, koji podržavaju agilno odlučivanje.

4. Kadrovi, konkurencija, kompleksnost

Uporedo sa digitalnim inicijativama, koje treba realizovati što brže, kompanije su u potrazi za tehnološkom ekspertizom koja će ih podržati. Potražnja za tech kadrovima je u porastu, pa je i konkurencija žestoka. Primera radi, broj oglasa za posao u domenu clouda povećao se za čak 94% u periodu od 2017. do 2021, a naročito tokom kovid pandemije. Regrutovanje sistem inženjera, arhitekti, DevOps i Kubernetes često podseća na mahanje udicom u pustinji. Prema uvidima Linux Fondacije, nedostatak kompetentnih IT kadrova, je razlog zašto neke kompanije odlažu digitalne projekte.

Pandemijsko iskustvo uči da se svet može promeniti preko noći. Nažalost, isto ne važi za izgradnju tech ekspertize – nove ljude treba pronaci i onboardovati, a čak i da vaš HR tim radi 24×7 uvek će nešto faliti. Jer ni najbolji ekspert ne može imati znanja koja će odgovoriti na svaki IT zahtev poslovanja.

Kroz saradnju sa cloud provajderom, kompanije dobijaju pristup dokazanoj ekspertizi za implementaciju, optimizaciju i održavanje bezbednosti, skalabilnosti i performansa sistema i aplikacija. Istovremeno, dobijaju stručnjake koji će ih provesti kroz strateške korake IT modernizacije. Ako već imate sjajan in-house tim, premeštanje aplikativnih i infrastrukturnih rešenja u oblak omogućiće im da se fokusiraju na svakodnevne biznis operacije i potrebe – dok će partner pružiti podršku za rast uz cloud tehnologije. I, naravno, za oslobađanje od tehnološke kompleksnosti.

A kompeksnost je, tokom velikih kriza, neprijatelj broj 1.

Tu smo da vam pomognemo da je smanjite – kontaktirajte nas.

Najnoviji članci

E-commerce hosting – najčešće greške

Kada je reč o hosting rešenju za vaš e-commerce vebsajt, teško da sebi možete da priuštite propuste.

6 koraka do disaster recovery plana

Nije tajna da u današnjem digitalnom dobu sva uspešna preduzeća funkcionišu oslanjajući se na informacione tehnologije.

Šta je cloud? Vodič kroz cloud computing

Cloud tehnologija je značajno uticala na način na koji kompanije promišljaju i upravljaju svojim IT resursima.